** Budan.blog.hr ** Alternativa, zen filozofija, duhovne teme, haiku, poezija, umjetnost, vizije, mudrosti, razmišljanja, priče

EUROPA VIŠE NIJE OBEČANA ZEMLJA

Piše: Denis ROMAC

Kao i u prošlim stoljećima, i danas iz Španjolske za Ameriku svakog mjeseca odlazi nekoliko tisuća mladih Španjolaca. No, dok su njihovi preci prije pet stoljeća odlazili kao osvajači i kolonizatori, današnji Španjolci preko oceana odlaze trbuhom za kruhom, u potrazi za poslom. Argentina svakog mjeseca udomi više od 1.200 španjolskih useljenika. Demografi procjenjuju da će Španjolska ubrzo ostati bez milijun stanovnika.
Iseljavanje milijuna Europljana u Novi svijet u 19. stoljeću predstavlja najveću prekooceansku migraciju u ljudskoj povijesti. No, aktualna ekonomska kriza u Europi pokrenula je novi emigracijski val sa Starog kontinenta. Na tisuće mladih Europljana, posebno iz perifernih sredozemnih zemalja koje je kriza najteže pogodila, odlučili su potražiti sreću preko oceana, a najpopularnija su odredišta u Južnoj Americi i Australiji, što dalje od krize.
Novi europski emigranti razočarani su svojim političkim liderima. Na europskim kriznim summitima, koji sve više podsjećaju na zloglasne susrete čelnika jugoslavenskih republika uoči balkanske ratne kataklizme devedesetih, europski lideri »spašavaju« Europu iz ralja dužničke krize, no rezultat tog spašavanja zasad je samo sve izvjesniji potpuni slom Grčke, nova recesija i još dublja dužnička kriza, koja se sada proširila i na zemlje centra, a ne samo europske periferije. Novi emigranti Europi više ne vjeruju.
Nezaposlenost među mladima u Europi zasigurno je najteža posljedica krize, koja izravno rastače koheziju europskih društava. Europski prosjek kaže da je danas 20 posto mladih Europljana nezaposleno, no u Portugalu je taj broj 30,7 posto, u Grčkoj 46,6 posto, a u Španjolskoj je nezaposleno nevjerojatnih 51,4 posto mlađih od 24 godine! Kada jednom uđe u EU, Hrvatska će biti u njihovu društvu.
Nezaposlenost u Irskoj veća je od 15 posto. U vrijeme prosperiteta bila je to jedna od najpoželjnijih europskih zemalja, s najvišom stopom useljenika. No, od 2009. Irska je ponovno postala zemlja iz koje više ljudi odlazi, nego što se u nju doseljava. Samo prošle godine Irsku je napustilo 50 tisuća ljudi. Kao i u 19. stoljeću, većina će Iraca bolje dane potražiti u Americi.
I Europljani iz drugih država najčešće odlaze u svoje nekadašnje kolonije. Stotine tisuća Portugalaca preselilo je u prosperitetni Brazil i naftom bogatu Angolu, koja bilježi stope rasta od 20 posto.
Berlusconijeva Italija izgubila je čak 600 tisuća mladih i obrazovanih ljudi. Svoju zemlju sve masovnije napuštaju Grci, ne vjerujući u izlazak zemlje iz financijskog ponora. Odlaze daleko, u Australiju i Kanadu, no neki spas traže čak i u susjednoj Albaniji.
Iako u hrvatskim novinama ovih dana sve češće čitamo članke o visokoobrazovanim mladim ljudima iz Like, Gorskog kotara i Dalmacije, koji za cijenu avionske karte i novi početak prodaju sve što imaju i napuštaju zemlju, zapravo je samo riječ o nastavku tri desetljeća duge tradicije iseljavanja mladog i obrazovanog stanovništva iz Hrvatske.
Prije krize, iz Hrvatske je na godinu iseljavalo između 6.500 i 7.500 ljudi, no nakon krize taj se broj popeo na više od 10 tisuća. Udjel visokoobrazovanih među njima dvostruko je veći od njihova udjela u populaciji. Prema nekim istraživanjima, više od polovice mladih obrazovanih ljudi ne vidi svoju budućnost u Hrvatskoj.
Stanje u regiji ravno je katastrofi. Bosna i Hercegovina ostala je bez 81 posto magistara i 75 posto doktora znanosti, a Makedonija bez 70 posto svojih znanstvenika! Točne brojke za Srbiju ne postoje, iako vjerojatno nisu puno bolje. Čak i »enorman« broj Slovenaca, koji su neusporedivo uspješniji i bogatiji od ostatka regije, razmišlja o odlasku u daleku Australiju.
Tragedija je, međutim, da Europa nije više omiljena destinacija migranata, njihova obećana zemlja. Od izbijanja krize, broj useljenika u Europu u stalnom je padu. Europa danas privuče samo pet posto ukupnog broja najboljih stručnjaka, informatičara i inženjera sa svjetskog tržišta rada, dok Sjedinjene Američke Države još uvijek zaposle više od 55 posto mladih i obrazovanih stručnjaka.
Iako je Europa nekoć bila poželjno odredište za mnoge useljenike, koji su u njoj pronašli zaklon od rata, progona i bijede, današnja Europa opet postaje zemlja odlazaka, u kojoj ni mnogi Europljani ne vide budućnost.

Preuzeto iz NOVOG LISTA -> http://www.novilist.hr/
-------------

PAZI SAD OVO:

Pogled na budućnost Europske unije nakon ulaska Hrvatske. Novija verzija.



2013. Hrvatska postaje članica EU.

2014. Zabilježen veći broj novozaposlenih u administraciji EU iz Dalmatinske Zagore i Zapadne Hercegovine. Todorić otvara prvi Konzum u Bruxellesu.

2015. Troškovi javne nabave za administraciju EU rastu iznenada za 300%.
2016. Sve građevinske poslove u Bruxellesu dobivaju tvrtke s Matidža i sinovi, Mucić građenje, Jozić beton i sl.

2017. Željko i Nevenka Kerum postaju prvi (braco i seka) zastupnici Europskog parlamenta.
2018. Predsjedavajući EU komisije postaje Željko Kerum, europarlamentarac iz Splita i daje izjavu: "Zna san da će se to dogodit jer ja znan posal!"

2019. Počinje gradnja najvećeg kipa Isusa na svijetu na glavnom trgu u Bruxellesu. Fany otvara kafić preko puta.

2020. Stanovnici Njemačke, Francuske, Nizozemske, Belgije počinju emigrirati u Južnu Ameriku, Australiju...

2021. Njemačka, Francuska Nizozemska, Belgija i ostale zapadnoeuropske zemlje napuštaju EU, dok u EU ostaju samo nove članice Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina , Makedonija, Kosovo i Albanija.

2022. Zapadnoeuropske zemlje uvode vize za članice EU.


-----------------


2020. Stanovnici Njemačke, Francuske, Nizozemske, Belgije počinju emigrirati u Južnu Ameriku, Australiju...

OVO VEĆ JEST!
_________

lp, boro

http://budan.blog.hr/