** Budan.blog.hr ** Alternativa, zen filozofija, duhovne teme, haiku, poezija, umjetnost, vizije, mudrosti, razmišljanja, priče

Rasisti su glupi, potvrdila studija

Rasisti su ljudi sa smanjenim kognitivnim sposobnostima, zaključak je studije koju je predvodio Gordon Hodson, psiholog na Sveučilištu Brock u Ontariju u Kanadi.

Studija zapravo i nema iznenađujuće rezultate. Prema njegovom timu, postoji značajna pozitivna korelacija između nepravde, niskog stupnja inteligencije i socijalne konzervativne ideologije, izvijestio je LiveScience.

Istraživači su otkrili da je vjerojatnije da djeca s niskom inteligencijom imaju predrasude kao i odrasli.

Predrasude su ekstremno kompleksne i višeznačne. Brian Nosek, socijalni i kognitivni psiholog na Sveučilištu Virginia vjeruje da će ova studija izazvati mnogo kontroverzi. On sam nije sudjelovao u istraživanju, ali smatra da kada netko izabere inteligenciju, političku ideologiju te rasizam i izgled u bilo kojoj vezi te tri varijable, to će sigurno nekog uvrijediti.


London: Dvojica osuđena zbog ubojstva koje je otkrilo rasizam u policiji


Ranija istraživanja već su utvrdila da su predrasude karakteristika desnih birača, dok su neke studije našle jasnu vezu između nižih razina obrazovanja i izraženog rasizma. Stoga je Hodson odlučio da je logično pokušati utvrditi postoji li povezanost između inteligencije i predrasuda.

Njegova studija je otkrila da djeca s niskom inteligencijom imaju smanjenu sposobnost razumjeti perspektivu drugih, posebno ljude različite etničke i klasne pripadnosti, te je jasna indikacija da će prihvatiti desnu ideologiju.

Hodsonov je tim u svom radu analizirao dvije britanske studije. Prva je pratila djecu rođenu u ožujku 1958., a druga je pratila djecu rođenu u travnju 1970. Djeci je testirana inteligencija u dobi od 10 i 11 godina te ponovno sa 30 i 33 godine. Istovremeno su mjerene i njihove razine društvenog konzervativizma i rasizma.

Prva studija mjerila je verbalnu i neverbalnu inteligenciju pomoću testova u kojima ljudi moraju pronaći sličnosti i razlike među riječima, oblicima i simbolima. Druga je kognitivne sposobnosti istražila na četiri načina koji su, između ostalog, uključivali crtanje oblika, definiranje riječi, prisjećanje brojeva i otkrivanje sličnosti među riječima.

Radna definicija 'konzervativaca' u ovoj se studiji oslanjala na stavove sudionika istraživanja koji su odgovarali pozitivno ili negativno na izjave poput: ' Obitelj pati ako mama radi puno radno vrijeme', 'Škole bi trebale učiti djecu da budu poslušni prema autoritetu, ili 'Ne smeta mi rad s ljudima druge rase.'

Rezultati su pokazali kako da djeca niske inteligencije u zreloj dobi pokazuju sklonost rasizmu. Međutim, ono što je objasnilo vezu između ove dvije varijable bio je politički čimbenik. Kada su istraživači u analizu uključili društveni konzervativizam, pokazalo se da je ova ideologija odgovorna za velik dio povezanosti između inteligencije i pristranosti. Ljudi manjih kognitivnih sposobnosti također su imali manje kontakta s drugim rasama.

'Otkriće do kojeg smo došli slaže se s ranijim studijama koje su pokazivale da je kontakt među različitim skupinama mentalni izazov i da kognitivno iscrpljuje. Također, slaže se i rezultatima koji pokazuju da kontakti smanjuju predrasude. Društveno konzervativne ideologije uglavnom nude hijerarhiju i red, pa mogu biti privlačne ljudima niže inteligencije. Međutim, one isto tako često jačaju predrasude', smatra Hodson.

'Ja mislim da nije sve tako jednostavno kao što o tome govori studija', kaže Nosek. 'Mislim da smanjeni kognitivni kapacitet može voditi do više jednostavnih načina da se predstavi svijet, a jedan od njih može biti utjelovljen u desničarskoj ideologiji gdje su 'ljudi koje ne znam prijetnja', a svijet je 'opasno mjesto'.


---------------


lp, boro


http://www.dnevnik.hr/

http://budan.blog.hr/

Plivanje – sport koji jača dušu i tijelo

Piše: Zorana Jagodić


Kad plivate ne opterećujete zglobove i kralježnicu, vodoravni položaj tijela pospješuje cirkulaciju, a strujanje vode opušta muskulaturu.


Plivanje je ljudska aktivnost koja postoji od kad je i čovjeka, a prve slike plivanja datiraju u kameno doba.

Prvi zapis o plivanju potječe iz 2000. godine prije nove ere.

Među najstarijim djelima u kojima se spominje plivanje su Gilgameš, Ilijada, Odiseja i Biblija.

Prvo poznato plivačko natjecanje održalo se u Europi, oko 1800. godine kad su plivači odmjerili snage u prsnom plivanju.

Plivanje je bila disciplina i na prvim modernim Olimpijskim igrama u Ateni 1896. godine.

Plivanje i zdravlje


Ukoliko ste se odlučili učiniti nešto dobro za svoje zdravlje - predlažemo vam plivanje kao najbolji izbor.

Plivanje pozitivno utječe na:

* srce i krvni tlak
* pluća
* sve mišićne skupine i vezivno tkivo
* artritis astmu
* prekomjernu težinu
* stres i napetost


Jedna od najvećih prednosti plivanja je pozitivno djelovanje na vaše srce te stabiliziranje krvnoga tlaka.

Plivajući koristite sve glavne mišićne skupine i snažno aktivirate rad srca i pluća što je bolje od bilo kojeg vježbanja na spravama koje najčešće koriste samo jednu mišićnu skupinu.

Plivanjem se produbljuje disanje, pa time i povećava kapacitet pluća. Upravo zbog jačanja pluća, plivanje se preporučuje i osobama koje boluju od astme.

Prema znanstvenicima sa američkog instituta u Seattleu, žene koje plivaju pet puta tjedno i do 20% smanjuju rizik od obolijevanja od karcinoma dojke.

Za razliku od trčanja, aerobika ili treninga s utezima, u plivanju se ne izlažete opasnosti od ozljeda vezivnog tkiva.

Plivanje se preporučuje kao tretman za jedan od najtežih kroničnih oboljenja, oblik artritisa poznat kao ankilozantni spondilitis (kronična upala kralježnice). Znanstvenici sa Sveučilišta Ege u Izmiru su zaključili da je plivanje značajno pomoglo oboljelima od ove bolesti.

Za plivanje se odlučuju i mnogi sportaši koji se aktivno bave drugim sportovima. Plivanje se posebno preporučuje sportašima s ozljedama koji ne smiju raditi nikakve vježbe s opterećenjima zglobova.

Uz plivanje, u ovakvim se slučajevima preporučuju i razne vježbe u vodi poput aerobika u vodi i trčanja po vodi.

Plivanje se smatra idealnim sportom za ljude s prekomjernom težinom, trudnice te osobe s bolovima u nogama ili donjem dijelu leđa.

Plivanje se preporučuje i osobama s problemima s ravnim stopalima te koordinacijom.

Plivanje pozitivno utječe na cirkulaciju i podiže nivo energije - nakon plivanja se nećete osjećati izmoreno kao nakon drugih sportova, a pozitivno će utjecati na vaše zdravlje.

Jedna od najvećih prednosti plivanja je olakšanje od stresa i napetosti. Tijelo u um se u vodi opuštaju - što više vremena provedete u vodi, više ćete se opustiti.

Smanjenje stresa će poboljšati vašu svakodnevicu i popraviti odnose s ljudima koji vas okružuju.

Pravilno disanje je bitno


Ukoliko ste početnik, izuzetno je važno da tijekom plivanja naučite pravilno disati. Kad naučite tehnike disanja, moći ćete plivati brže, a i ukupni pozitivan učinak plivanja će biti poboljšan.

Koncentrirajte se na disanje te cijelo vrijeme dok plivate držite usta zatvorena. Pokušajte uskladiti disanje s pokretima.

Na taj način ćete povećati sposobnost pluća da uzmu onoliko zraka koliko mogu zadržati do izdaha. Kad ovo uvježbate, popravit ćete brzinu i okretnost.

Početnici udišu nakon svakog pokreta i navikavaju se na usklađenost uma i tijela, dok uvježbani plivači udišu nakon tri ili četiri pokreta.

Imajte na umu da tehnike disanja ovise o stilu plivanja za koji se odlučite. Pri slobodnom plivanju zrak udišete kad glavu okrenete na stranu, dok kod prsnog plivanja zrak udišete u trenu kad vam je cijela glava izvan vode.

Prije udisanja novoga zraka izdahnite sav zrak te pazite da ne udišete previše zraka jer se na taj način nećete uspjeti koncentrirati na usklađenost plivačkih pokreta i disanje.

Plivanje za vitku figuru


Plivanje se smatra idealnim sportom za ljude s prekomjernom težinom.

Plivanjem slobodnim stilom u trajanju od 30 minuta, potrošit ćete oko 350 kalorija. Najtežim stilom, delfinom, u 30 minuta ćete sagorjeti 400 kalorija.

Ovaj sport pozitivno utječe i na rješavanje masnih naslaga na bedrima – plivajte leđno i udarajte nogama kružnim pokretima i na taj način potaknite cirkulaciju u područjima gdje vam se nakuplja celulit.

Već nakon nekoliko sati plivanja, osjećat ćete veću snagu, fleksibilnost i mišićnu izdržljivost.

Plivanje ravnomjerno jača sve mišićne skupine jer se plivači ravnomjerno koriste rukama, nogama, trbušnjacima, leđima i prsima.


Stoga, nemojte čekati ljeto i desetak dana godišnjeg odmora kad ćete plivati na moru, upišite se na plivanje na bazenu i priuštite svome tijelu najbolju moguću aktivnost.

Stručnjaci preporučuju svakodnevno plivanje u trajanju od 30 minuta, ili minimalno tri puta tjedno.

Ekonomija bosih nogu

14.12.2010. Amy Goodman Democracy Now! prevela: Marina Kelava Svijet

"Cijela kriza je proizvod pohlepe. Pohlepa je danas prevladavajuća vrijednost u svijetu i ako se tako nastavi, s nama je svršeno", upozorava Manfred Max-Neef, čileanski ekonomist koji se zalaže za holistički pristup toj znanosti. "Ekonomija treba služiti ljudima, a ne ljudi ekonomiji", kaže čileanski ekonomist Manfred Max-Neef koji je međunarodno priznanje zaslužio pisanjem o razvojnim alternativama. Osvojio je Right Livelihood Award, nagradu koja se naziva i alternativnim Nobelom, još 1983. Povodom 30 godina dodjeljivanja te nagrade intervjuirala ga je Amy Goodman za Democracy Now!, a H-Alter donosi prijevod ovog razgovora, jer su glasovi koju holistički pristupaju ekonomiji i konceptu razvoja toliko rijetki da ih se ne usudimo propustiti.

Što je "ekonomija bosih nogu"?

To je metafora, ali metafora koja je proizašla iz konkretnog iskustva. Deset godina sam radio u područjima ekstremnog siromaštva u različitim dijelovima Južne Amerike. Jednoga dana u indijanskom selu u peruanskom gorju je jako kišilo. Stajao sam u slamu, a preko puta mene u blatu je stajao drugi čovjek. Pogledali smo se. On, nizak tip, mršav, gladan, bez posla, uzdržava petero djece, ženu i baku. I ja, fini ekonomist koji je predavao na Berkeleyu. Gledali smo jedan drugoga i ja sam iznenada shvatio da nemam ništa koherentno za reći tom čovjeku, da je sav moj jezik kao ekonomista potpuno beskoristan. Zar da mu kažem da bude sretan zato što je BDP porastao za pet posto ili nešto takvo? Otkrio sam da nemam jezika i da ga moram ponovo otkriti. To je podrijetlo metafore bosonoge ekonomije, a konkretno znači što ekonomist mora vježbati, mora se usuditi stati u blato. Ekonomisti studiraju i analiziraju siromaštvo iz svojih lijepih ureda. Imaju sve statistike i rade modele, znaju sve što se može znati o siromaštvu, ali ga ne razumiju. I to je osnovni problem koji je potpuno promijenio moj život kao ekonomista i potaknuo me da tražim drugačiji jezik.

Kako primjenjujete takvu ekonomiju proizašlu iz iskustva siromaštva?

Stvari su puno dublje. Nema recepta koje vi u Americi toliko volite, petnaest koraka do rješenja i slično. Dosegli smo točku u evoluciji kada znamo mnogo, a razumijemo vrlo malo. Nikada u ljudskoj povijesti nije postojala takva akumulacija znanja kao zadnjih sto godina. Ali pogledajmo sebe. Za što služi to znanje, što smo učinili s njim? Poanta je da znanje samo po sebi nije dovoljno, manjka nam razumijevanje. Recimo da ste prostudirali sve, s teološkog, antropološkog, biološkog pa čak i biokemijskog polazišta, o ljudskom fenomenu koji se zove ljubav i pretpostavite da znate sve. Međutim, dok se ne zaljubite, ljubav ne možete razumjeti, što znači da možete razumjeti samo ono čega postanete dio. Kada pripadaš možeš razumjeti, kada si odvojen, možeš akumulirati znanje što je bila funkcija znanosti. Znanost je podijeljena u dijelove, ali razumijevanje je holistično. Ekonomisti studiraju i analiziraju siromaštvo iz svojih lijepih ureda. Imaju sve statistike i rade modele, znaju sve što se može znati o siromaštvu, ali ga ne razumijuI to se zbiva i sa siromaštvom. Ja sam u konačnici nešto i razumio jer sam bio tamo, živio sam sa siromašnima, jeo s njima, spavao s njima. Shvatio sam da postoje drugačije vrijednosti i principi i da možete naučiti fantastične stvari tamo gdje to ne biste očekivali. Od siromašnih sam naučio mnogo više nego na sveučilištu, ali jako malo ljudi ima takvo iskustvo. Ako se ne gleda izvana već uči iznutra, naučite sjajne stvari. Ljudi koji žele raditi na iskorjenjivanju siromaštva ne znaju da je u siromaštvu enormna kreativnost. Ne možete biti idiot ako želite preživjeti. Kreativnost je konstantna. Zatim suradnja, međusobna pomoć, izvanredne stvari koje se više ne nalaze u dominantnom društvu, individualističkom, egoističnom, pohlepnom, potpuno suprotnom. Ponekad je šok da nađete mnogo sretnije ljude u siromaštvu nego u svojoj okolini. To znači da siromaštvo nije samo pitanje novca. Mnogo je kompleksnije.

Kako putujete između svjetova? Kada ste živjeli u zajednicama u kojima ste tako puno naučili, što su ti ljudi pitali vas?

Mi sebe precjenjujemo. Mislimo da svi žele biti poput nas, da će oni siromašniji nadići svoje probleme ako postanu što više nalik nama, a to je glupost. Mogu vam dati puno primjera. Na primjer, susretao sam se često po Južnoj Americi s mladim ljudima koji volontiraju u Mirovnom korpusu, dragi mladi ljudi. Jednom su neki od njih ženi koja je ručno plela dva poncha tjedno poklonili stroj kako bi brže radila. Kada su se nekoliko mjeseci kasnije vratili pitali su je da li sada plete deset poncha tjedno, a ona je rekla da je još uvijek na dva, da njoj više ne treba. U našem okruženju moraš raditi uvijek više i više. Izgubili smo osjećaj za vrijednost koju ima vrijeme provedeno u uživanju ili razvijanju odnosa s prijateljima.

Što moramo promijeniti?

Gotovo sve. Dramatično smo glupi. Sistematično se ponašamo suprotno od dokaza koje imamo. Znamo točno što ne bismo trebali činiti, a i veliki političari znaju točno što ne treba raditi, ali svejedno to čine. Ne znam kako to promijeniti, ali definicija gluposti je ponašati se protiv dokaza. Jedino možemo biti sigurni da dolazi slijedeća kriza, dvaput jača. I da za tu krizu novca više neće biti i to će biti posljedica sistematične ljudske gluposti. Zašto se toliko boje promijeniti, umjesto da prekinu obrasce, akceleriraju ih. Bojim se onoga što dolazi.Potreban nam je potpuno novi koncept ekonomije. Ova je ekonomija luda i otrovna.Ja sam ekonomist, ali se borim protiv ekonomije kakva se poučava i prakticira. Borim se već gotovo četrdeset godina jer je to apsurdna ekonomija koja nema nikakve veze sa stvarnim životom. Sve je izmišljotina. Uvjeravaju nas da ako model ne radi, to nije zato što je model pogrešan već zato što nas stvarnost vara. Poučava se neoklasična ekonomija, čiji je potomak neoliberalna ekonomija. A neoklasična ekonomija potječe iz 19. stoljeća. Trebamo li riješiti probleme 21. stoljeća koji nemaju presedana s modelima iz 19. stoljeća? Nemamo više fiziku iz 19. stoljeća, ni biologiju, ni inženjerstvo, ni ništa drugo. Jedino područje u kojem smo zaostali u 19. stoljeću je ekonomija, što je elementarni apsurd, a mainstream mediji nas uvjeravaju da tako i treba biti.

Kako bi izbjegli katastrofu, da ste u poziciji moći, što biste učinili?

Problem počinje na sveučilištima. Sveučilišta su postala suučesnik u održavanju svijeta kakvog ne želimo. Ako ne učite nešto drugo studente ekonomije, kako očekivati od njih da promijene nešto kao profesionalci. Kada sam ja studirao u ranim pedesetima, bilo je drugačije. Imali smo bazične kolegije kao povijest ekonomske misli koji više ne postoje u curriculumu, kao da nije bitno znati što su ekonomisti prije našeg vremena mislili. To je arogancija. Sveučilišta su postala suučesnik u održavanju svijeta kakvog ne želimo. Ako ne učite nešto drugo studente ekonomije, kako očekivati od njih da promijene nešto kao profesionalciOno što znamo sada vrijedi za zauvijek? Tu prestaje biti znanost i postaje religija. To je neoliberalna ekonomija danas.Trebamo kultivirane ekonomiste koji znaju otkuda potječu, kako su se ideje razvijale. Drugo, trebamo ekonomiju koja vrlo jasno razumije sebe kao podsistem šireg sustava koji je konačan, biosfere, te je po tome beskonačan rast nemoguć. I treće, trebamo sustav koji razumije da ne može funkcionirati bez ozbiljnosti ekosustava. Ekonomisti ne znaju ništa o ekosustavu. Ne znaju ništa o termodinamici, ni o bioraznolikosti. U tom su pogledu totalni ignoranti, a ja stvarno ne vidim da bi ekonomistu nanijelo štetu ako bi znao da ako pčele izumru, on bi izumro također, jer ne bi bilo više hrane za njega. Ali ekonomisti ne znaju da mi ovisimo o prirodi u potpunosti. Za njih je priroda podsustav ekonomije što je sasvim ludo.Zatim, treba dovesti potrošnju bliže proizvodnji. Ja živim na dubokom jugu Čilea, fantastičnom području za proizvodnju mliječnih proizvoda. Međutim, u hotelu u kojem sam bio prije nekoliko mjeseci za doručak sam dobio maslac iz Novog Zelanda. Nije li to ludo? A zašto? Zato što ekonomisti ne znaju kako izračunati stvarne troškove. Dovesti masalc s udaljenosti od 20 000 kilometara na mjesto gdje se proizvodi jako dobar maslac pod izgovorom da je jeftiniji je kolosalna glupost, zato što ne uzima u obzir koji je utjecaj na okoliš imalo 20 000 kilometara transporta. I uz to jeftiniji je zato što je subvencioniran tako da je jasno da je ovo slučaj u kojem cijene nikad neće reći istinu. Sve su to trikovi koji čine strašne štete. Ako se proizvodnja približi potrošnji, jest ćemo kvalitetniju hranu. Znat ćemo otkuda dolazi. Možda ćemo poznavati osobu koja ju je proizvela. Tako se stvar humanizira, ali praksa ekonomista danas je totalno dehumanizirana.Ne mislite li da će nas Zemlja natjerati na drugačiji način razmišljanja, da se bližimo kraju? Neki utjecajni znanstvenici tvrde slično, ali ja nisam još stigao do te točke. Ne mislim da je konačna presuda da za nekoliko desetljeća čovječanstva više neće biti, ali nismo ni daleko. Reći ću da smo prešli jednu od tri rijeke. Zastrašujuće je kako se količina katastrofa gomila posvud,a u svim manifestacijama, oluje, potresi, erupcije vulkana, Zastrašujuće je, ali mi i dalje nastavljamo istim putem.

Dakle, što vam daje nadu? U svemu što ukazuje na naš izravni put u katastrofu što je kompenzacijska sila?

Ne znam. To je samo nada. Vjerujem da, ako će se nešto uistinu promijeniti, tome će prethoditi nešto još dramatičnije, na žalost, te će onda možda biti naše reakcije. Majanski kalendar, na primjer, govori o 2012., da će se 21. prosinca 2012. velike stvari dogoditi. Ne znam što bi to moglo biti, ali možda se nešto dogodi pa započnemo novu eru malo prosvjetljeniji.

Što ste naučili u siromašnim zajednicama u kojima ste živjeli što vam daje tu nadu?

Solidarnost među ljudima, respekt za druge, međusobna pomoć. Bez pohlepe. Ta je "vrijednost" odsutna u siromaštvu, a pomislili bi ste da će pohlepe tamo biti više nego drugdje, da pohlepa pripada ljudima koji nemaju ništa. Međutim, upravo je suprotno, što imaš više, postaješ pohlepniji. Cijela ta kriza proizvod je pohlepe. Pohlepa je prevladavajuća vrijednost u svijetu danas i dok god se tako nastavi, s nama je svršeno.

Koja biste načela vi učili mlade ekonomiste?

Principi ekonomije kakva bi trebala biti bazirani su na pet postulata i jednoj fundamentalnoj vrijednosti. Prvo, ekonomija treba služiti ljudima, a ne da ljudi služe ekonomiji. Drugo, razvoj se tiče ljudi, a ne objekata. Treće, rast nije istoznačan razvoju, a razvoj ne podrazumijeva nužno rast. Četvrto, nikakva ekonomija nije moguća bez ekosustava. Peto, ekonomija je podsustav većeg konačnog sustava, biosfere, te time beskonačan rast nije moguć.Kada je u pitanju ekonomski interes, mi zaboravimo život i to ne samo drugih bića, već i ljudskih Fundamentalna vrijednost koja bi podržala novu ekonomiju trebala bi biti da nikakav ekonomski interes nikada ne može biti iznad važnosti života. Kada kažem život, ne mislim samo na ljudska bića, zato što je za mene u središtu čudo života u svim svojim manifestacijama. Ali kada je u pitanju ekonomski interes, mi zaboravimo život, ne samo drugih bića, već i ljudskih. Ako se prijeđe ta lista, od jedne točke do druge, vidimo da je ono što je danas na djelu potpuno suprotno svakoj točki.

Možete li nam pobliže objasniti treću točku, rast i razvoj?

Rast je kvantitativna akumulacija. Razvoj je oslobađanje kreativnih mogućnosti. Svaki živući sustav u prirodi raste do određene točke i zatim prestaje rasti. Vi ne rastete više, kao ni ja. Ali i dalje se razvijamo. U protivnom ne bismo sada ovdje razgovarali. Dakle, razvoj nema granica. Rast ima granicu. To je jako velika stvar koju ekonomisti i političari ne razumiju. Kada je u pitanju ekonomski interes, mi zaboravimo život i to ne samo drugih bića, već i ljudskih. Oni su opsjednuti fetišem gospodarskog rasta.Autor sam poznate hipoteze praga, koja kaže da u svakom društvu postoji razdoblje u kojem gospodarski rast, konvencionalno shvaćen ili ne, dovodi do poboljšanja kvalitete života.. Ali samo do određene granice, praga iza kojeg, ako se rast nastavi, kvaliteta života počinje opadati. To je situacija u kojoj se sada nalazimo.SAD je najdramatičniji primjer koji možete pronaći. Naslov jednog od poglavlja moje knjige Raskrinkana ekonomija, koja će biti objavljena ovoga mjeseca u Engleskoj, je Sjedinjene Države, podrazvijena nacija, što je nova kategorija. Imamo razvijene, podrazvijene i one u razvoju. A SAD je primjer zemlje, u kojoj jedan posto Amerikanaca živi sve bolje i bolje, a 99 posto lošije, u svim vrstama manifestacija. Postoje tisuće ljudi koji spavaju u automobilu parkiranom ispred kuće koja je nekoć bila njihova kuća. Milijuni ljudi su sve izgubili. No, špekulantima koji su proizveli cijeli nered je fantastično. Nemaju nikakvih problema - dok ne budu prisiljeni vratiti ukradeno, a biti će !!!!!

Kako biste to preokrenuli?

Ne znam kako to okrenuti. Okrenut će se samo od sebe na katastrofični način. Možda milijuni ljudi odjednom izađu na ulice u SAD-u i počnu razbijati. Situacija je apsolutno dramatična. To bi trebala biti najmoćnija zemlja na svijetu, a čak i u ovakvim uvjetima nastavlja s tim glupim ratovima, troše sve više, više milijuna i trilijuna. Trinaest milijardi dolara za špekulante, a nijedan cent za ljude koji su izgubili svoje domove. Kakva je to logika?

Intervju je izvorno emitiran na kanalu Democracy Now! 26. studenog 2010.

--------------------

lp, boro

Dragi prijatelji!

Moj osjećaj koji me uglavnom ne vara, da sam mnogo bogatiji pristupom Hrvatske u EU... Tek sad dišem punim plučima, srce i duša su ispunjeniji, ja sam sretan, s nadom u bolje i bogatije sutra... Nitko nama ne može servirati sreću na pladanj, za sreću se treba izboriti: radom, ustrajnošću, snagom duha, jasno zacrtanim ciljevima, s pravim osobama u pravom okruženju... Ovo je moja poruka svim onim EU skepticima koji drugače: čine, razmišljaju i osjećaju...


- "U srce svoje zapiši da svaki je dan onaj najbolji u godini." - /Ralph Valdo Emerson/

- "Ispuniti sat smisleno - to je sreća, ispuniti sat, ne ostavljajući ni najmanje mjesta za kajanje ili nečije odobrenje." - /Ralph Valdo Emerson/

- "Osjetih kako mi žudno srce uznosi se u slobodi i punini moći, radosti, snazi duha."
- /Walt Whitman/

- "Želiš li biti sreta, budi!" - /Lav Tolstoj/

- "Ne zastajkuj i ne beri cvijeće, ne čuvaj ga za se, već nastavi dalje jer ono će ionako samo od sebe cvjetati cijelim putem što prostire se pred tobom." - /Rabindranath Tagore/

----------------

- "Zdravlje nadmašuje sva izvanjska dobra tako znatno da je zdrav prosjak sretniji od bolesna kralja." - /A.Schopenhauer/

- “KAD SMO BUDNI, SVI IMAMO ISTI SVIJET, A KAD SANJAMO, SVATKO SVOJ”. - /Aristotel/

- "KAD BI SLOBODU UZIVALI SAMO ONI KOJI ZNAJU STO ONA ZNACI, NA SVIJETU NE BI BILO MNOGO SLOBODNIH LJUDI”. - /lord Dzordz Halifaks/

- " NE VJERUJTE ZATO STO TAKO TVRDI NEKI STARI SPIS, NE VJERUJTE NI ZATO STO JE TAKVA VJERA VASEG NARODA, VJERA KOJOJ SU VAS UCILI OD DJETINJSTVA; VEC O SVAKOJ STVARI DOBRO RAZMISLITE. I VIDITE LI DA JE DOBRO DRUGIMA, VJERUJTE U TU STVAR, ZIVITE JE I POMOZITE DRUGIMA DA JU ZIVE”. - /Buddha/

-------------------

Volontiranje
http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=75241


Eko centar "Caput insulae", Beli, Cres
http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=75242





Pet tajni disanja

http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=74972

Zimske depresije

http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=75314
Ne sramite se svojih navika
http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=75322

Gazda Walmarta
http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=75179




ANTOLOGIJA hrvatskog haiku pjesništva

http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=74157

HAIKU EURO TOP 100 - vrijedno priznanje

http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=75135



---------------------



Prošlotjedno pismo upućeno vama

http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=74980



--------------------

VIJEĆE IZGUBLJENO U PRIJEVODU

RTL TELEVIZIJA MORALA SKINUTI S PROGRAMA SRPSKU KOMEDIJU

Tko to tamo želi titlove na »Žikinoj dinastiji«?

Zakon pisan u smislu da se zaista zajamči hrvatskom građanstvu televizijski program na hrvatskom jeziku mora postojati, ali zakon ne funkcionira kad imamo tri susjedna jezika koje nisu ni strana, ni domaća, nisu baš ni hrvatski, a nisu baš ni strani

Siniša PAVIĆ

Nema potrebe za titlovima – Tarik FilipovićZAGREB Vijeće za elektroničke medije, i(li) onaj tko se Vijeću požalio na RTL Televiziju jer pušta srpske filmove bez titlova i prijevoda sukladno članku 4. Zakona o elektroničkim medijima, izvojevalo je makar kratkoročnu pobjedu. Nakon opomene dobivene u petak, RTL Televizija skinula je s programa srpski film »Žikina dinastija« najavljen za referendumsku nedjelju. Umjesto toga emitirali su američki »Nemogući Dave«. Bitka na relaciji Vijeće – RTL televizija je međutim tek počela. Jer, jučer s RTL-a stiže priopćenje u kojem »RTL Hrvatska poziva članove Vijeća za elektroničke medije da podnesu ostavku zbog nepoštovanja zakona koji bi trebali provoditi, nestručnosti, pristranosti te donošenja štetnih i protuzakonitih odluka«.

Prekid pozitivne prakse

U priopćenju RTL-a također se kaže: »RTL Hrvatska u petak je primila upozorenje Vijeća za elektroničke medije iz kojeg proizlazi da se svi filmovi na srpskom jeziku trebaju emitirati s prijevodom na hrvatski jezik. Vijeće je svoje upozorenje obrazložilo odredbama Zakona o elektroničkim medijima i time prekinulo dosadašnju pozitivnu praksu u hrvatskim medijima prema kojoj se filmovi ili serije na srpskom jeziku nisu prevodili. Navedeno očigledno ukazuje na diskriminatorno postupanje prema RTL-u, jer nikada do sada Vijeće niti od jednog nakladnika nije tražilo emitiranje s prijevodom. RTL namjerava poduzeti sve raspoložive pravne korake protiv Vijeća za elektroničke medije jer je kontinuiranim neprofesionalnim postupanjem i pristranim odlukama, poput ove o »Žikinoj dinastiji«, unatrag 9 mjeseci tri puta donijelo slične vrlo proizvoljne i diskriminatorne opomene protiv RTL-a čime nam danas prijeti mogućnost gubitka koncesije. Konačno, zbog ozbiljnih sumnji na sukob interesa predsjednika Vijeća Zdenka Ljevaka, RTL traži od nadležnih tijela da ga se razriješi dužnosti.«

Ni BB nema prolaznu ocjenu

Neslužbeno se saznaje kako ovo i nije prva opomena vezana uz srpski jezik na programu RTL-a. Navodno je dio opomene što ju je Vijeće RTL-u dalo RTL-u zbog viđenog u regionalnom Big Brotheru bila i opaska da RTL ne može emitirati BB na srpskom jeziku. Na žalost, jučer se do članova Vijeća, pa i predsjednika Zdenka Ljevaka nije moglo te se tek može ponoviti pojašnjenje od prije koji dan, kako je Vijeće moralo reagirati po prijavi i skrenuti pažnju RTL-u na njihove zakonske obveze, makar su u Vijeću svjesni da je Zakon neprecizan. Opomena, međutim, otvara niz pitanja, kako ono nije li Vijeće odavna moglo tražiti da se zastarjela odredba zakona mijenja, do onog nije li RTL televizija uistinu po ovom pitanju u neravnopravnom položaju. Na HTV-u je, primjerice, nedavno išao ciklus filmova iz regije, bez primjedbi. Na Novi TV je išla, bez titla, serija »Vratit će se rode«.
Sociolingvist Ivo Žanić ne dvoji – ako je i po zakonu, glupo je.
– Mene je sve ovo podsjetilo na nedavno aktiviranje saborskih mirovina na jedan dan. Znate zašto!? Zato što smo se svi, odnosno jedan velik dio javnosti, složili da je to po zakonu, ali je nemoralno. Ovo je također po zakonu, ali je glupo. Sami od sebe činimo ruglo, kazuje Žanić.
Zakon pisan u smislu da se zaista zajamči hrvatskom građanstvu televizijski program na hrvatskom jeziku mora postojati, ali zakon, smatra Žanić, ne funkcionira kad imamo tri susjedna jezika koje nisu ni strana, ni domaća, nisu baš ni hrvatski, a nisu baš ni strani.
– Mislim da bi filmove iz Srbije i Crne Gore, općenito bivše jugoslavenske filmove, trebalo izdvojiti iz kategorije stranog filma u smislu jezičnoga kriterija, da budu neka treća kategorija, kazuje Žanić.
Gdje bi nas, pak, ideja o titlovanju dovela, ilustrira primjerom »Bitka na Neretvi«, jugoslavenskog filma u kojem Boris Dvornik glumi partizana Hrvata, a Ljubiša Samardžić partizana Srbina. Pita se Žanić što u tom slučaju titlovati ako se zakon ovako mehanički shvaća, repliku koju govori Dvornik ne, a ono što govori Samardžić da.

Važno mišljenje publike

Navodno se jučer i na drugim TV postajama razmatralo što ako i njih snađe opomena Vijeća. Urednik filmskog programa na HTV-u Dean Šoša kazao nam je kako je njegovo osobno mišljenje da je titlovanje ove vrste glupost za koju on ne vidi razloga. Hoće li se, pak, titlu prikloniti i HTV ako mu se naredi, odlučivat će se na nekim viši instancama u kući. S Nove TV poručuju kako trenutno nemaju programa na srpskom jeziku na svom ekranu, a serija »Lud, zbunjen, normalan« ulazi u hrvatsko-bosansku koprodukciju i u njoj ravnopravno glume i hrvatski glumci koji govore hrvatskim jezikom. »Nova TV poštuje sve zakone i preporuke nadležnog regulatornog tijela, no u ovom slučaju trebalo bi uvažiti i mišljenje hrvatske publike kod koje neki raniji pokušaji titlanja jezika naših susjeda nisu naišli na pozitivan odaziv«, ističu iz Službe za odnose s javnošću Nove TV.
Reakcije nema iz Ministarstva kulture, makar su oni ti koji bi besmislenu odredbu tehnički trebali i mogli mijenjati. Zakon je i dalje važeći, krut i teško shvatljiv, baš kao i inzistiranje na njemu. A kako bi hrvatski gledatelji primili titlovanu »Žikinu dinastiju« na malim ekranima? Jamačno uz salve posprdnog smijeha, onako kako su gledali onomad u kinima titlovan film »Rane«.

Apsolutni nonsens

I glumci su mišljenja kako nema logike u titlovanju srpskih i bosanskohercegovačkih filmova.
– Takvo titlovanje je apsolutni nonsens, mišljenja je Goran Navojec.
Radi se o jezicima koji gledatelji razumiju, kaže Navojec. Pritom duhovito, u maniri Roka, lika kojeg utjelovljuje u kinohitu Srđana Dragojevića »Parada«, primjećuje kako se jezično najbolje razumiju oni koji najviše vole ratovati, Hrvati, Srbi i Bosanci. Ako zakon i postoji, ishitren je, smatra Navojec te zaključuje:
– Titlovanje ovakve vrste bilo bi prevelik atak na umjetničko djelo.
Ni Tarik Filipović ne vidi razloga za titlovanje filmova naših susjeda.
– Mislim da Zagorac i Dalmatinac slabije razumiju jedan drugog, nego što razumiju te filmove. Ako je sve ovo stvar neke politike, neke dosljednosti da sve što je strano treba titlovati, to i mogu razumjeti, ali što se mene tiče, ja ne bih. Jednostavno nema potrebe, kazao nam je Filipović. Pritom se pita što s primjerice kazališnim predstavama, a onda i navodi kako je nedavno sa svojim kazalištem gostovao u Novom Sadu, pa su igrali predstavu, dakako, bez prijevoda.


---------------------

lp, boro

http://www.novilist.hr/
http://budan.blog.hr/

NA DANAŠNJI JE DAN 1788 GODINE U LONDONU ROĐEN VELIKI PJESNIK I AVANTURIST GEORGE G. N. BYRON, POZNATI KAO LORD BYRON

George Gordon Noël Byron ili kraće - lord Byron rođen u londonskoj ulici Holles. Od rođenja Byron je hrom na jednu nogu. Njegov otac John Byron vukao je podrijetlo od stare normanske obitelji, a čiji je nastariji poznati član Ralph de Buron zajedno s Vilimom Osvajačem došao u Englesku. Byronov otac prvi se puta oženio 1778. godine s Lady Conyers, markizom od Camarthena i s njom imao dvije kćerke. Mlađoj je bilo ime Augusta. Lady Conyers, prva supruga Byronova oca, umire dvije godine nakon poroda. Druga supruga Johna Byrona bila je Catherine Gordon od Gighta. Ona je bila potomak Jakova I. Škotskog te stoga pretjerano tašta i pomalo histerična žena. Iz njenog braka s Johnom Byronom rodio se George Gordon Noël Byron.

Od 1790. do 1794. godine Byron boravi u Aberdeenu. Tada se javljaju prve tegobe s deformiranom nogom. U petoj godini veoma strastveno zaljubljuje se u djevojčicu Mary Duff. U desetoj godini naslijedio je titulu lorda i posjed Newstead Abbey. Mladić Byron od 1801. do 1805. godine školovao se u Harrowu. Tu se zaljubio u nećakinju Margaret Parker, a zatim u Mary Anne Chaworth. Zar mislite da bih ja ikada mogla išta osjećati prema tom šepavom dječaku, izjavila je ona jedne večeri svojoj dadilji. Te njezine riječi, koje je Byron iz prikrajka čuo, ostavile su dubok trag u njegovoj psihi. Desetak godina kasnije na Ženevskom jezeru Byron u pjesmi San (The Dream) govori o toj svojoj ranoj ljubavi.

Nakon završetka školovanja u Harrowu od 1805. do 1808. godine Byron studira u Cambridgeu na Trinity Collegu. Godinu dana prije završetka školovanja Byron objavljuje zbirku Sati dokolice (Hours of Idleness), prepravljenu verziju mladenačke zbirke Juvenile Poems. Byronu je tada 18 godina. Zbirku je potpisao pseudonimom Maloljetnik (A Minor). Knjiga je doživjela oštre kritike tadašnjih kritičara. Godine 1809. Byron postaje član Gornjeg doma. Iste godine kao odgovor na loše kritike upućene njegovoj prvoj zbirci Byron piše satiru Engleski pjesnici i škotski kritičari (English Bards and Scott Reviewers). U lipnju odlazi na put po Portugalu, Španjolskoj, Grčkoj, tadašnjoj Albaniji i Bliskom istoku. U Janini (Grčka) počinje pisati Childea Harolda. Prilikom odlaska iz Engleske u newstadskoj opatiji priredio je pijanku na kojoj je kao pehar služila lubanja nekog odavno preminulog fratra. U stihovima namijenjenim toj lubanji Byron hamletovski naglašava da je mrtvacu draži dodir usana nego dodir crva.
Dvije godine kasnije Byron se vraća u Englesku gdje je stigao dan nakon smrti svoje majke, 2. kolovoza 1811. Iste godine nastaju Natuknice iz Horacija (Hints from Horace) i Minervino prokletstvo (Course of Minerva). Mladi se lord 1813. godine upoznaje s Annom Issabelle (Annabelle) Milabanke i prosi je prvi put. Godinu dana kasnije objavljenja su mu djela: Gusar (The Corsair), Oda o padu Napoleona Bonapartea (Ode on the Fall of Napoleon Bonaparte) i Lara. Byronova popularnost zahvaljujući tim djelim vrtoglavo raste. U Londonu se te godine u jednom danu prodalo 13.000 primjeraka Gusara. Iste godine Annabella prihvaća Byronovu bračnu ponudu. Sljedeće godine (1815.) Byron se ženi svojom izabranicom. U studenome iste godine na svijet dolazi Augusta, Byronova kćerka. Neposredno nakon njezina rođenja Byrona napušta supruga optužujući ga zbog incestuozne ljubavi s polusestrom Augustom.

Godinu dana nakon zaključenja braka (1816.) Byron se razvodi od supruge i pod pritiskom javnosti 25. travnja napušta Englesku te odlazi u Švicarsku. Na Ženevskom jezeru sreće P.B. Shelleya koji tamo boravi sa svojom nevjenčanom suprugom Mary Godwin i njezinom sestrom Jane Clairmont. Ona je još u Londonu čeznula za Byronom te mu je iste godine rodila kćerku Allegru. Byron se nakon toga nastanio u Veneciji gdje se prepušta čarima razuzdanog života tog grada. Tamo Byron vodi ljubav s 22-godišnjom kćerkom mletačkog trgovca, a zatim i s Margheritom Cogni. Ona je bila prekrasna, nepismena i strahovito ljubomorna žena, supruga nekog pekara. Godine 1817. Byron je u Ferrari, a već sljedeće godine ponovo u Veneciji. Tu u travnju 1819. upoznaje svoju veliku ljubav; 16-godišnju groficu Teresu Guiccioli, rođenu Gamba, udanu za 60-godišnjeg grofa Guicciolija. Iz Venecije Byron odlazi u Ravennu. Godinu dana kasnije (1820.) Byron piše tragediju Marino Faliero i poemu Danteovo proročanstvo (The Prophercy of Dante) koju posvećuje Teresi Guiccioli.

Sljedeće godine Byron odlazi iz Ravenne u Pisu. Grof Guiccioli u međuvremenu se usprotivio ljubavi svoje supruge i Byrona, a nakon čega se i razveo od nje. Kako je sva obitelj Gamba pripadala karbonarima Teresa je Byrona uvela u njihov krug. Zbog svoje privrženosti i suradnje s karbonatima Byron je protjerana iz Pise te je 1822. godine, u rujnu, prešao u Genovu. Iste godine pored ostalih djela, nastaje Viđenje strašnog suda (The Vision of Judgement) - parodija na istoimenu pjesmu Byronova suvremenika Roberta Southeya koji u uvodu svoje pjesme A vision of Judgement (1821.) traži od engleske vlade da zabrani Byronove knjige, a Byrona naziva osnivačem i pogalvarom sotonske škole.

Nakon 14. srpnja 1823. Byron iz Geneve kreće u Grčku i 4. kolovoza iskrcava se u Cefaloniji kako bi se pridružio grčkim ustanicima. Umrijet ćemo ovdje ili marcijalno ili močvarno, pisao je tada Byron. Tu je proveo pet mjeseci, a zatim se u Missolughiju pridružio vođi grčkog ustanka Maurocordatu.
Godine 1824. Byron piše XV. i XVI. pjevanje Don Juana i pjesmu Na današanji dan navršavam 36-u godinu. (On this Day I Complete My Thirtysixth Year). Pjesma je napisana 22. siječnja, a već 19. travnja Byron umire od groznice koju je dobio desetak mjeseci ranije. Byronovo tijelo prenešeno je u Englesku. Pokopan je u Hucknellu, malom selu blizu Newstead Abbeya. Njegova polusestra Augusta na grob mu je postavila ploču sa sljedećim natpisom:

Pod ovim lukom
Gdje mnogi njegovi preci
I njegova majka počivaju
Pokopani
Snivaju ostaci
GEORGEA GORDONA NOËLA BYRONA.
Lord Byron od Rochdatea
U grofoviji Lancaster
Autor hodočašća Childea Harolda
Rođen je u Londonu dana
22. siječnja 1788.
Umro u Missolughiju u Zapadnoj
Grčkoj dana
19. travnja 1824.
U plemenitom poduhvatu
Da ponovo uspostavi put drevnoj slobodi
I proslavi je.


http://hr.wikipedia.org/wiki/George_Gordon_Byron


tajništvo Hrvatskog književnog društva

SEZONSKI POREMEĆAJ RASPOLOŽENJA NIJE BOLEST, ALI OD TOGA SVAKE GODINE PATI VIŠE OD 200.000 HRVATA

Bezvoljni ste i bez energije? Patite od zimske depresije!

Mrak potiče izlučivanje melatonina, hormona epifize, a melatonin pridonosi razvoju sezonske depresije, ali kako ističe psihijatar Vlado Jukić zimska depresija o kojoj se mnogo govori nije verificirana kao klinički entitet, ni službeno prihvaćena kao bolest

Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ

Treći siječanjski ponedjeljak, dan kojega je velški psiholog Cliff Arnall 2005. godine označio kao najdepresivnijim danom u godini, za nama je. Sniženo raspoloženje, bezvoljnost, pretjeranu pospanost ili nesanicu, razdražljivost ili pretjerani pesimizam i nakon tog dana, međutim, osjećaju mnogi. Kratki i hladni zimski dani velikom broju ljudi donose loše raspoloženje, a razlog je tome, spoznali su stručnjaci, u činjenici da mrak potiče izlučivanje melatonina, hormona epifize. Povećane količine melatonina pridonose razvoju sezonske ili zimske depresije, stanja koje u težim slučajevima može zahtijevati i pomoć liječnika.
Zimska depresija javlja se u kasnu jesen ili zimu, a u većini slučajeva prolazi potkraj zime, kad dani postaju sve dulji. Službeni joj je naziv sezonski poremećaj raspoloženja (SPR), a procjenjuje se da pogađa između dva i pet posto stanovništva, što znači da u nas od te zimske boljke boluje više od 200.000 ljudi. Nije sasvim sigurno zbog čega zimska depresija jedne muči, a druge ne, no bitnu ulogu u tome imaju nasljedni faktori, godine i kemijski procesi u mozgu.

Polarne noći

Prema mišljenju stručnjaka, glavni je uzrok zimske depresije smanjena količina dnevnog svjetla tijekom jeseni i zime. Dokaz su tome statistike koje govore da je zimska depresija češća na sjeveru nego u umjerenom pojasu. Idući prema Zemljinim polovima, zimski dani su sve kraći, a sunčanih dana sve manje, pa za vrijeme polarnih noći na Aljasci, u Skandinaviji i Kanadi zimska depresija zahvati gotovo 10 posto stanovništva. Nedostatak dnevnog svjetla uzrokuje smanjeno izlučivanje serotonina, ili tzv. »hormona sreće« koji suzbija depresiju, tjeskobu i strah, a popravlja raspoloženje. Depresivni ljudi inače imaju manju koncentraciju serotonina u mozgu. Mrak s druge strane potiče izlučivanje melatonina, hormona epifize koji potiče san. U normalnim količinama, taj hormon čak ublažava depresiju, ali u zimskim mjesecima, kad su dani kraći, povećane količine melatonina pridonose razvoju zimske depresije. Novija istraživanja ljudskog genoma otkrila su 5-HTTLPR gene koji mogu biti kratki i dugački, a odgovorni su za pojavu depresije. Osobe koje imaju oba kratka gena češće pate od zimske depresije.
Iako tijekom zime mnogi imaju problema s raspoloženjem, to ne znači da su u depresiji, upozoravaju stručnjaci.

Tmurniji s maglom

– I ja i vi tmurniji smo kad je magla i vani je tamno, nego kad sunce grane. Ipak, u mjesec-dva, koliko provedemo u takvim vremenskim prilikama, ne može se govoriti o statističkom pomaku u učestalosti depresija ili o većem broju hospitalizacija zbog depresije – ističe dr. Vlado Jukić, ravnatelj Psihijatrijske bolnice Vrapče. Ovaj ugledni psihijatar smatra da je teorija o zimskoj depresiji pretjerana, te da o depresiji izazvanoj manjom količinom svjetla mogu govoriti jedino u sjevernim zemljama, gdje je stopa depresije dokazano veća, kao i stopa samoubojstava.
– Zimska depresija o kojoj se mnogo govori nije verificirana kao klinički entitet, ni službeno prihvaćena kao bolest. Činjenica je da količina svjetla i tame ima određene implikacije na depresiju, ali ne možemo reći da nam se broj pacijenata s depresijom tijekom zime povećava – veli Jukić.
Depresija je, kako kaže, općenito u porastu u Hrvatskoj u posljednje dvije-tri godine, a posljedica je gospodarske krize, a ne manjka svjetla. Do prije dvije-tri godine, udio pacijenata s depresijom

Sunce utječe i na slijepe osobe

Antidepresivni učinak sunca nije pitanje autosugestije, kažu stručnjaci. Ispitivanja su pokazala da i slijepim ljudima serotonin raste, a melatonin opada kad su im oči izložene sunčevoj svjetlosti, iako je ne mogu vidjeti. No, kad se slijepim osobama preko očiju stavi povez, sunčevo svjetlo nema nikakvog učinka. Oči su, naime, ulazna vrata kroz koja svjetlost prolazi na putu do epifize, čak i onda kad je optički živac mrtav.

Oboli 10 do 20 posto stanovništva

Depresija je jedan od najčešćih psihičkih poremećaja današnjice. Broj osoba s depresivnim poremećajem kontinuirano raste u svim razvijenim zemljama svijeta. Epidemiološka istraživanja procjenjuju da od svih oblika depresije tijekom života oboli između 10 i 20 posto stanovništva razvijenih zemalja. Tri do četiri posto ukupne populacije boluje od težih oblika depresije, a 1,5 do dva posto od blažih oblika. Procjenjuje se da zimska depresija pogađa između dva i pet posto stanovništva. Učestalost depresije je dva do tri puta češća kod žena nego kod muškaraca.
u ukupnom broju hospitaliziranih u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče iznosio je između 10 i 12 posto, a danas depresije zauzimaju između 15 i 17 posto svih hospitalizacija, ističe Jukić.

Terapija svjetlom

Kad je o svjetlu riječ, u ovoj se bolnici provodi terapija svjetlom, ali ne samo za eventualne zimske depresivce, već za sve osobe koje pate od depresije. Ta je terapija, tumači Jukić, pomoćna metoda koju se primjenjuje uz psihoterapiju i terapiju antidepresivima. U svjetlosnoj terapiji koriste se posebne svjetiljke koje daju dojam snažne sunčeve svjetlosti. Djeluje tako da bijeli snop zraka prolazi kroz mrežnicu oka i stimulira određena područja mozga koja potiču proizvodnju serotonina. Najbolje vrijeme za provođenje tretmana je jutro, kako bi tijelo pokrenulo unutarnji sat za početak dana. Fototerapija kao oblik liječenja zimske depresije redovito se koristi u sjevernoj Europi i Americi, dok je u našem podneblju slabo zastupljena. Trajanje jedne seanse je od 30 do 120 minuta, ovisno o jačini lampe i težini poremećaja, a učinak se postiže već nakon tri do četiri dana. Pola sata takve terapije dnevno, kaže struka, može pomoći u liječenju depresije jer stimulira lučenje serotonina, hormona sreće. Za one koji nemaju klinički potvrđenu depresiju, isti će učinak imati i dulji boravak na otvorenom, šetnje na svježem zraku i skupljanje čim više zimskih sunčanih zraka. Dobra je vijest da se kod većine ljudi simptomi zimske depresije polako gube već u veljači, a za vrijeme proljetnog ekvinocija, kad se dan produlji na 12 sati, raspoloženje se kod većine »zimskih« depresivaca bitno popravlja.


Što pomaže

* više voća i povrća, izbjegavanje masne i pržene hrane
* dovoljno tekućine
* dovoljno sna - nespavanje vodi u depresiju
* izbjegavanje alkohola i kofeina
* redovito vježbanje
* šetnja u prirodi čak i kad nema sunca
* jaka rasvjeta u kući
* izlaganje dnevnom svjetlu

Simptomi

* dugotrajna potištenost ili bezvoljnost
* slabija koncentracija
* gubitak energije
* poremećaj spavanja, najčešće povećana potreba za snom
* smanjena druželjubivost, osjećaj osamljenosti i napuštenosti,
* smanjeni spolni nagon
* pojačana želja za slatkim, osobito uvečer

Rizik

* život na sjevernim geografskim širinama
* život u oblačnim krajevima s malo sunčanih dana
* vezanost za kuću ili druge zatvorene prostore
* rad noću ili u smjenama

-------------------


lp, boro

http://www.novilist.hr/

http://budan.blog.hr/

Mikročipovi i Barkodovi



''…I učini sve, male i velike, bogate i siromašne, slobodnjake i robove, te im dade žig na desnoj ruci njihovoj ili na čelima njihovim, da nitko ne može ni kupiti ni prodati, osim tko ima žig, ili ime zvijeri, ili broj imena njezina.



Ovdje je mudrost. Tko ima um neka izračuna broj zvijeri: jer je broj čovjekov i broj njezin 666.''

13-to Otkrovenje Ivanovo (Ivanova Apokalipsa), Biblija. Nije neka slučajnost (?!)



Naravno, ovo što Ivan reče u svom skromnom prilogu za Bibliju, ne može nikako imati ikakve veze sa mikročipovima i barkodovima koji se već odavno nalaze na svakom proizvodu kojeg možemo naći u dućanima. Normalan i običan čovjek ne može ni zamisliti da bi nekome još moglo pasti na pamet da ga pored svega i mikročipiraju ili mu istetoviraju bilo kakav znak na ruci ili čelu.


Indijanci iz plemena Hopi imaju u svom predanju proročanstvo da nitko neće kupovati ili podavati bez znaka medvjeda. Kada ovaj znak postane vidljiv izbit će III Svjetski rat. Ako zamislite kako izgleda znak koji medvjed ostavlja na kori stabla kada oštri svoje kandže, postoji zastrašujuća sličnost sa izgledom bar-koda na svakom proizvodu vojno-industrijskog kompleksa (termin koji je koristio Dwight Eisenhower (1890-1969) am. General i političar) u kojem živimo.

A i to što svi ti kodovi sadrže u sebi broj 666 je, naravno, čista slučajnost, od 121 milijun bilijuna mogućih kombinacija.

Međutim, Dr. Carl Sunders, jedan od znanstvenika koji je radio na razvoju mikročipova, počeo je dizati uzbunu. On kaže da je stvar krenula tako da se u početku mislilo da će ti čipovi biti korišteni samo u medicinske svrhe, međutim vremenom se uspostavilo da oni mogu pohraniti u sebi tisuće raznovrsnih podataka, kao i da podešavaju ponašanje čovjeka primjenom određenih frekvencija što bi značilo ne samo da bi mogli služiti za identifikaciju, lociranje i novčane transakcije, nego i kontrolu raspoloženja – i ponašanje čovjeka. Kada je Sunders uvidio čemu stvar vodi – promijenio je stranu, te sada drži predavanja na tu temu i upozorava one koji još uvijek nisu u dubokom snu, ili u tehnološkom deliriju ''surfanja'' između racija i moći, da se suprotstave ovoj tehnologiji kako god znaju i umiju.

Ti mikročipovi se sastoje od nekih 250.000 dijelova, i napajaju se baterijom koja sadrži litijum, a ona se opet napaja energijom na temelju promjene temperature tijela, i kako Dr Sunders kaže – ruka i čelo su najpogodnija mjesta gdje se temperaturnom promjenom te baterije mogu napajati. Čipovi su navodno već odavno spremni i sada se čeka povoljan trenutak za implantiranje. Jedna od njihovih ''prednosti'' je navodno i ta, što će se daljinskom kontrolom putem satelita, litijum moći ispustiti iz čipa, što će izazvati trovanje, te će se tako eliminirati neželjena populacija ili nepodobni pojedinci.*



Naravno, to se ne spominje u medijskoj promociji mikročipova, koja je već odavno počela u većini zapadnih zemalja. Već se uveliko preporučuje da se bebe odmah po rođenju mikročipiraju kako bi se izbjegla mogućnost slučajne zamjene u rodilištu a naravno izgubljena djeca kao i kidnapirane osobe vrlo lako bi se locirali uz pomoć satelita. Omladina se već naveliko uvjetuje tako jer im se prilikom ulaska u diskoklubove otisne pečat na ruci, tako da im taj žig u podsvijesti stvara asocijaciju sa zabavom.

Kako stvari stoje, Veliki Brat ne odustaje od zamisli da stavi sve i svakoga pod svoju kontrolu. Mada je već odavno preuzeo kontrolu nad svjetskim masovnim medijima i akcija zombifikacije populacije uredno teče po planu, računa se da još ima puno onih koji pate od nesanice, i koji bi mogli pružiti značajan otpor. Starom i već dobro oprobanom Hegelovom formulom: problem – reakcija – rješenje, već su uspjeli razoružati viči dio naroda zapadnih zemalja, tako da se s nekim ozbiljnijim oružanim otporom više ni ne računa.

Sada je još ostalo da se organizira slom financijskog tržišta, te da se pređe na bezgotovinsko plaćanje roba i usluga. Naravno, samo oni koji budu imali mikročip ili istetoviran identifikacijski kod, moći će trgovati. Ostalima neka Bog pomogne.

Još nekoliko drugih opcija su navodno u igri. Treba se izazvati neka vrsta kaosa tako da se onda podmetne kao ''rješenje'' ono zbog čega je kaos izazvan. Terorističkim akcijama čovjeka je najlakše dovesti u stanje stalne nesigurnosti i straha, a onda se računa da će se on odreći i ono malo svojih prava u zamjenu za sigurnost. Tu bi recimo mogla dobro poslužiti i neposredna opasnost od ''vanzemaljaca''.

Neki čak upućuju i na obaveznu vakcinaciju protiv ''nadolazeće epidemije'' (ili pandemije), gdje bi se vakcinacijom mikročip ubacio u čovjeka.

U svakom slućaju, da ne bi bilo kasnije: ''nisam znala – ja sam mislila…'', u svom ''Otkrovenju'' (Apokalipsi) Ivan još kaže da će oni koji ne prihvate ''znak zvijeri'' – ostati bez glave dok će opet oni koji ga prihvate dobiti ''poseban tretman'' u Paklu.

Znači, - nije da se neće imati izbora (vidi film: SIX, The Mark Unleashed - Armageddon).



Psi, goveda i ovce

Prije par godina ni psi nisu mogli zamisliti da će im ljudi ubacivati mikročipove pod kožu, a eto i to je sada postala realnost. U Australiji, po zakonu, psu nije dozvoljeno da egzistira bez mikročipa. Jedna grupa pasa, vidjevši da je vrag odnio šalu, odlučila je da se žali te se u svom protestnom pismu kategorično izjasnila protiv mikročipa s argumentom da bi se oni sigurno rodili s njim ako bi on bio stvarna potreba za život na ovom Planetu. Žalba je bila odbijena, i ta grupa pasa je završila u Kraljevskom Društvu za Zaštitu Životinja od Nasilja (što se u nekim drugim zemljama naziva – ''šinteraj''). To je ujedno bila i poruka za ostale, ukoliko bi nekome palo na pamet žaliti se.

Goveda su sve ovo, što se sa psima događalo, ili ignorirala ili im se podsmijevala. Međutim, ovih dana, eto, dođe i na njih red. Njima se sada počinju na uši pričvršćivati posebni elektronski kodovi, koji sadrže sve podatke o njima, tj. kako se zovu, odakle su, jes li patili od kakvih bolesti i ako jesu – čime su tretirani…itd. Rečeno im je i to da se više ne mogu ni izgubiti, jer će preko posebnog satelitskog sustava biti praćeni tokom cijelog života, tj. od farme do trpeze. Kod goveda nije bilo nekog većeg protesta, jer su već prethodno preko medija saznali sve prednosti elektronske identifikacije, a s druge strane čuli su i kako su prošli psi koji su se žalili.

Ovce kao ovce, i dalje mirno pasu, praveći se da ništa ne primjećuju.

____________________________________________

* Da se globalna vladajuća elita Novog svjetskog poretka ne šali, potvrđuje gospođa Barbara Marx Hubbard koja radi za Odjel ''Lucis Trust'' u UN-u, u kojem se već nekoliko desetljeća ''dizajnira'' jedna nova jedinstvena globalna religija. U svojoj knjizi ''Priručnik za su-kreaciju'' (The Hand Book of Co-Creation) Marx Hubbard piše bez uvijanja:



''Donosimo smrt onima koji su nesposobni spoznati Boga (misli se na njihovog Boga, anđela Lucifera, Sotonu, pri. urednika). Mi to činimo zbog svijeta. Jahaći sivog konja (simbol smrti u Bibliji) upravo su pred prolazom između vas, mračnih žetelaca, koji će odvojiti žito od pljeve. Koristit ćemo sva sredstva koja su nam na raspolaganju kako bi izvršili ovaj čin razaranja što brže i bezbolnije polovici svijeta koja je nesposobna razviti se…Selektivni proces će biti brz.''



''We come to bring death to those who are unable to know God. We do this for the sake of the world. The riders of the pale horse are about to pass among you grim reapers, they will separate the wheat from the chaff.

We will use whatever means we must to make this act of distruction as quick and painless as possible to the one half of the world who are incapable of evolving…the selection



Grčka pravoslavna crkva se pobunila protiv novih osobnih iskaznica koje sadrže bar-kod. Ona je uputila pismo u središte EU u Briselu sa molbom da se vrijednost ''graničnih linija'' bar-koda koja iznosi 6, zamjeni bilo kojim drugim brojem od 1 do 9 (što se može učiniti lako i bez posljedica. (!?) – O čemu se radi? – prim. prevodioca). Predstavnici EU u gradu u kojem se nalazi super-kompjuter ''Zvijer'', su sa osmjehom odbili ovu molbu.

Dana 20. kolovoza 1997. godine je održan Izvanredni sabor Svete gore. Evo saopćenja za javnost sa tog skupa: ''Izjavljujemo, još jednom, da naš osnovni dug – ispovijedanje vjere – obavezuje da se odreknemo svakog vida elektronske kartice, stvorene pod jedinstvenom kodnom registracijom broja 666, jer se njome guše sloboda ličnosti i kršćanska svijest. Pozivamo Vladu i uvažene predstavnike grčkog naroda da onemoguće ratifikaciju za narod štetnog, a od grčkog parlamenta prihvaćenog Šengenskog sporazuma, jer on ne daje potpunu garanciju očuvanja osobnih tajni, i pretpostavke nevinosti građana. Također, taj sporazum u najvišem stupnju doprinosi ideji da naš narod prestane biti pravoslavan. On vodi sustavu razgraničenja, neprihvatljivom i otežavajućem za građane trećih zemalja.''



(Verychip – powerpoint prezentacija na hrvatskom jeziku, može se naći – ovdje: http//grunfer.hatona.org/cgi-bin/download.pl?file=mondex_cro)


---------------------------------

Novi svjetsko poredak čini po svome, neprimjetno i laganica...

POPIS KNJIGA I ČASOPISA U KOJIMA SAM I JA BIO PRISUTAN SA SVIJOM HAIKU, WAKA/TANKA, SENRYU, RENGA POEZIJOM, HAIBUNOM, HAIGA CRTEŽIMA...

--------------------------------------------------


Haiku časopis "VRABAC", Samobor

- Vrabac, br. 15-16, 17-18, Samobor, 1997.
- Vrabac, br. 19-20, 21-22, Samobor, 1998.
- Vrabac, br. 23-24, 25-26, Samobor, 1999. Rezultuti šestog haiku natječaja za izbor najboljeg haiku godine 1998. - moj haiku u užem izboru
- Vrabac, br. 27-28, 29-30, Samobor, 2000. Godišnje nagrade haiku časopisa Vrabac za 1999. - moj haiku osvojio je 3. nagradu
- Vrabac, br. 35-38, Samobor, 2002.
- Vrabac, br. 39-42, Samobor, 2005.

Haiku časopis "HAIKU", Zagreb

- Haiku, br.2, Zagreb, proljeće 1996.
- Haiku, br.4, Zagreb, jesen 1996.
- Haiku, br.7, Zagreb, ljeto 1997.
- Haiku, br.8, Zagreb, jesen 1997.
- Haiku, br.9, Zagreb, zima 1998.
- Haiku, br.11-12, Zagreb, ljeto-jesen 1998.
- Haiku, br15-16, Zagreb, ljeto-jesen 1999.

"Haiku zbornik", Ludberg

- HAIKU Zbornik, Ludbreg, 1998.
- HAIKU Zbornik, Ludbreg, 1999.
- HAIKU Zbornik, Ludbreg, 2000.
- HAIKU Zbornik, Ludbreg, 2001.
- HAIKU Zbornik, Ludbreg, 2003.
- HAIKU Zbornik, Ludbreg, 2005.

HAIKU KALENDAR, Ludbreg

- HAIKU KALENDAR, Ludbreg, 2001.
- HAIKU KALENDAR, Ludbreg, 2002.
- HAIKU KALENDAR, Ludbreg, 2005.
- HAIKU KALENDAR, Ludbreg, 2007.
- HAIKU KALENDAR, Ludbreg, 2008.

ZBORNIK RADOVA "Haiku dan - Dubravko Ivančanin", PUČKO OTVORENO UČILIŠTE KRAPINA

- Haiku dan - Dubravko Ivančanin, Krapina, 2001.
- Haiku dan - Dubravko Ivančanin, Krapina, 2002.
- 6.Haiku dan - Dubravko Ivančanin, Krapina, 2004.
- 7.Haiku dan - Dubravko Ivančanin, Krapina, 2005.
- 8.Haiku dan - Dubravko Ivančanin, Krapina, 2006.

- RIVAL, časopis za književnost, br.1-2, Rijeka, 1997.

- HVATANJE SJENKE VJETRA, Mile Stamenković i Jadran Zalokar, regionalna antologija haikua, Rijeka, 1999.

- KNJIŽEVNA RIJEKA, Br.3-5, Rijeka, ožujak-lipanj, 2000.

- 100 HRVATSKIH HAIKU, Višnja Mc Master, Zagreb, 2000.

- SEDAM PROZORA, haiku zapisi iz Ivanić Grada, Kloštar Ivanić, 2002.

- GALEB, haiku časopis, Br.1, Rijeka, 2002-2003.

- PRAZNINA /haiku poezija/, Valerio Orlić, Rijeka, 2003.

- 2.HAIKU SUSRETI "RENE MATOUŠEK", Obrovac, 28.srpnja, 2009.


KNJIŽEVNO PERO, Časopis za kulturu i književnost, Hrvatsko književno društvo - Rijeka

- Književno pero. Br.1, Rijeka, zima 2008.-2009.
- Književno pero Br.2.i 3. Rijeka, proljeće/ljeto, 2009.
- Književno pero Br.4, Rijeka, 2010.
- Književno pero, Br.5/6, Rijeka, 2011.


ANTOLOGIJA HRVATSKOG HAIKU PJESNIŠTVA - NEPOKOŠENO NEBO (1996-2007) - Đurđa Vukelić-Rožić, Ivanić Grad, 2011.

---------------------





LETNI ČASI, Ljubljana, Slovenija

- LETNI ČASI, št.06, Ljubljana, 1999.
- LETNI ČASI, št.07, Ljubljana, 1999.
- LETNI ČASI, št.08, Ljubljana, 2000.
- LETNI ČASI, št.10, Ljubljana, 2000.
- LETNI ČASI, št.11, Ljubljana, 2001.
- LETNI ČASI, št.12, Ljubljana, 2001.
- LETNI ČASI, št.13, Ljubljana, 2001.
- LETNI ČASI, št.15, Ljubljana, 2002.
- LETNI ČASI, št.16, Ljubljana, 2002.
- LETNI ČASI, št.19, Ljubljana, 2003.
- LETNI ČASI, št.22-23, Ljubljana, 2004.
- LETNI ČASI, št.26-27, Ljubljana, 2005.


APOKALIPSA, Revija za preboj v živo kulturo, Ljubljana

- Apokalipsa, Br.24-25, Ljubljana, 1998.
- Apokalipsa, Br.26-27-28, Ljubljana, 1999.
- Apokalipsa, Br.75-76-77, Ljubljana, 2004.


PRIJATELJ, Tolmin

- PRIJATELJ, No.5, Tolmin, 1997.
- PRIJATELJ, No.6, Tolmin, 1998.

- GREN APPLES, Tolmin, 1999.

- TEH NEKAJ BESED, Ljubljana, 2001.


-----------------------


HAIKU INFORMATOR, HAIKU KLUB "ALEKSANDAR NEJGEBAUER", Novi Sad, Srbija

- Godina IV, broj 14, leto 2000,
- Godina IV, broj 15, jesen 2000,
- Godina IV, broj 16, Nova godina 2001,
- Godina V, broj 18, proljeće 2001,
- Godina V, broj 19, ljeto 2001,
- Godina V, broj 20, jesen 2001.


BILTEN, haiku informator, haiku klub "Aleksandar Nejgebauer", Novi Sad, Srbija

- No. 23, leto 2002.


HAIKU NOVINE - Niš, Srbija

- Broj 12, proljeće/ljeto, 2000.
- Broj 13, jesen/zima, 2001.
- Broj 14, proljeće ljeto, 2002.
- Broj 15, jesen/zima, 2002.
- Broj 16, proljeće/ljeto, 2003.
- Broj 22, proljeće/ljeto, 2007.
- Broj 23, jesen/zima, 2008.
http://www.haikunovine.com


MASLAČAK, listak za haiku, Niš, Srbija

- Br.18, april 2002.


LISTAK / LEAFLET, Društvo prijateljstva Yugoslavia - Japan, Univerzitetska sekcija, Novi Sad, Jugoslavia

- Br. 38, Summer 2000,
- Br. 41, Spring 2001,
- Br. 42, Summer 2001.


OSVIT, časopis za haiku poeziju, Beograd, Srbija

- Br.1, Beograd, 2001,
- Br.2, Beograd, 2002.


ZBORNIK, haiku konkurs, AN3-2000, Novi Sad, 2000


KNJIŽEVNA AKADEMIJA, BEOGRAD

- VRČ PUN LATICA, književna akademija, Beograd, 2005.
- RASCVJETALI SLAP, književna akademija, Beograd, 2005


- Putujuće haiku društvo, SFERA, Novi sad, Novogodišnja noć, Novi Sad, 2007

- ČITAV DAN SENKE SNOVA, haiku časopis LOTOS, Valjevo, 2006.

- ŠKOLJKA, haiku časpois br.1, Crna Gora, Podgorica, 2002.

- ZVJEZDANA POBJEDA, 627, Crna Gora, novembar, 2002.

- MRAVKA, makedonsko haiku spisance, Strumica, 2003.

- NAŠE PISMO, vesnik za literatura i kultura, br.48,Skopje, januari-februari, 2003.

- RIJEČ, časopis za književnost i kulturu, Br. 3-4, BiH, Brčko, 2008.




-----------------------------




A - Bomb, Day Memorial, HAIKU MEETING, Kyoto, Japan

- The 33rd Haiku Meeting, 5.September, 1999.
- The 34th Haiku Meeting, 3.September, 2000.
- The 35th Haiku Meeting, 2.September, 2001.
- The 36th Haiku Meeting, 1.September, 2002.
- The 37th Haiku Meeting, 7.September, 2003.
- The 39th Haiku Meeting, 11.September, 2005.
- The 40th Haiku Meeting, 10.September, 2006.
- The 42th Haiku Meeting, 14.September, 2008.


KOKO KATO, haiku magazine in english, Nagoya, Japan

- Koko Kato, 1998. autumn-winter
- Koko Kato, 1999. spring-summer
- Koko Kato, 2000. MILLENNIUM, autumn-winter


- ITO EN ITD. The office of Ito En, "OH-I, Ocha!" New Haiku Contest, Tokyo, Japan, 2004.

- WORLD HAIKU 2005, Edited by World Haiku Association,Tokyo, Japan

- WORLD HAIKU 2006, Edited by World Haiku Association,Tokyo, Japan

International haiku magazine GINYU, Japan

- GINY, troubadour", No.12, 20/10/2001.
- GINY, No.25, 20/01/2005.
- GINY, No.26, 20/04/2005.

- KNOTS, the antology of southeastern european haiku poetry, Dimitar Anakiev / Jim Kacian, Tolmin, Prijatelj, 1999.

- WORLD FLOWERS, NEW LEAVES A COLLECTION OF WORLD HAIKU. THE WORLD HAIKU CLUB, Edited by Susumu Takiguchi, WHC 2000/2002 Antology

- MODERN HAIKU, An Independent Journal of Haiku and Haiku Sudies, 2001.

- MODERN HAIKU, Summer Dreams: American Haibun i Haiga, Volume 3, Volume 33.3. Autumn 2002.

- HAIKU SOCIETY OF AMERICA, FROGPOND XXIV:1, INTERNATIONAL, 2001.

- SUMMER DREAMS, AMerican Haibun, Haiga Volume 3, Edited by, Jim Kacian, Bruce Ross, Ken Jones - Red Moon Press, 2002.

- DARKO PLAŽANIN, the mine field, Red Moon Press, 2009.

- POETS international's, INDIA POETRY FESTIVAL, Bengalore, India, 2000.

- HAIKU CANADA NEWSLETTER

- Volume XV, No.1, oktober, 2001.
- Volume XVI, No.1, february, 2003.


- FOOTBALL HAIKU, Edinburg, 2002.

- TIME HAIKU, London, 2002.

- WOODPECKER, Journal for sharing Haiku, Netherlands, March, 2002-1.

- SPIN / Kokako poetry magazine, Auckland, New Zeland, 2003.

- THE ROAD, world haiku, Bugarska, Sofija, 2004.

- GWIAZDA ZA GWIAZDA, antologia haiku europejsiego, Poland, Krakow, 2005.

- ALBATROS, magazine of the constanza, haiku society, rumunija, 2007.

- Ich traume deinen Rhythmus... KRONACH / BAYERN - Hauptstadt der Poeesie. Neue Cranach presse KRONACH, Njemačka


-----------------


Ovaj popis je nepotpun, bit će još nadopuna.


U Rijeci, 19.01.2011. Borivoj Bukva

DUGOVI DRŽAVA 2009.



Luxembourg sa pola milijuna stanovnika duguje 1,994,000,000,000$!!! Da, dobro ste pročitali, zaista nevjerovatno da tako malo državica može toliko dugovati, a Norveška u kojoj se najbolje živi duguje 548,100,000,000 $, dok Grčka koja je bankrotirala i stanovnici žive na rubu egzistencije malo više 552,800,000,000 $, razlika je što Norveška nije u EU-u, dok Grčka jest.

Hrvatska duguje 55,500,000,000 $, a njezin susjed Slovenija koja je u EU i ima upola manje stanovnišva od nas duguje nešto manje 53,200,000,000 $, dok ostali naši susjedi koji su još dalje od ulaska u EU-a, puno bolje stoje, Srbija upola manje sa 26,240,000,000 $, BiH još manje 8,415,000,000 $, a Crna gora sitnicu u odnosu nas samo 650,000,000 $, a imaju od nas 7 puta manje stanovništva, a od Luxemburga tek 100 000 stanovnika više.




1 United States $ 13,450,000,000,000 30 June 2009 est.

2 United Kingdom $ 9,088,000,000,000 30 June 2009 est.

3 Germany $ 5,208,000,000,000 30 June 2009 est.

4 France $ 5,021,000,000,000 30 June 2009 est.

5 Netherlands $ 2,452,000,000,000 30 June 2009 est.

6 Spain $ 2,410,000,000,000 30 June 2009 est.

7 Ireland $ 2,387,000,000,000 30 June 2009 est.

8 Japan $ 2,132,000,000,000 30 June 2009

9 Luxembourg $ 1,994,000,000,000 30 June 2009 est.

10 Switzerland $ 1,339,000,000,000 30 June 2009 est.

11 Australia $ 920,000,000,000 31 December 2009 est.

12 Canada $ 833,800,000,000 30 June 2009 est.

13 Austria $ 832,400,000,000 30 June 2009 est.

14 Sweden $ 669,100,000,000 30 June 2009 est.

15 Hong Kong $ 631,100,000,000 30 June 2009 est.

16 Denmark $ 607,400,000,000 30 June 2009 est.

17 Greece $ 552,800,000,000 30 June 2009 est.

18 Norway $ 548,100,000,000 30 June 2009 est.

19 Portugal $ 507,000,000,000 30 June 2009 est.

20 Russia $ 369,200,000,000 31 December 2009 est.

21 Finland $ 364,900,000,000 30 June 2009 est.

22 China $ 347,100,000,000 31 December 2009 est.

23 Korea, South $ 333,600,000,000 31 December 2009 est.

24 Turkey $ 253,200,000,000 31 December 2009 est.

25 India $ 232,500,000,000 31 December 2009 est.

26 Brazil $ 216,100,000,000 31 December 2009 est.

27 Poland $ 201,200,000,000 31 December 2009 est.

28 Mexico $ 177,000,000,000 31 December 2009 est.

29 Indonesia $ 150,700,000,000 31 December 2009 est.

30 Hungary $ 150,300,000,000 31 December 2009 est.

31 United Arab Emirates $ 128,600,000,000 31 December 2009 est.

32 Argentina $ 108,600,000,000 31 December 2009 est.

33 Romania $ 95,480,000,000 31 December 2009 est.

34 Kazakhstan $ 93,210,000,000 31 December 2009 est.

35 Ukraine $ 88,920,000,000 31 December 2009 est.

36 Israel $ 84,690,000,000 31 December 2009 est.

37 Taiwan $ 82,680,000,000 31 December 2009 est.

38 Czech Republic $ 76,830,000,000 31 December 2009 est.

39 South Africa $ 73,840,000,000 30 June 2009 est.

40 Saudi Arabia $ 72,450,000,000 31 December 2009 est.

41 Qatar $ 63,160,000,000 31 December 2009 est.

42 Philippines $ 62,730,000,000 31 December 2009 est.

43 Chile $ 60,900,000,000 31 December 2009 est.

44 Thailand $ 60,650,000,000 31 December 2009 est.

45 New Zealand $ 58,920,000,000 31 December 2009 est.

46 Croatia $ 55,500,000,000 31 December 2009 est.

47 Slovenia $ 53,200,000,000 30 June 2009 est.

48 Pakistan $ 52,120,000,000 31 December 2009 est.

49 Iraq $ 50,290,000,000 31 December 2009 est.

50 Bulgaria $ 49,280,000,000 31 December 2009 est.

51 Malaysia $ 48,260,000,000 31 December 2009 est.

52 Colombia $ 47,330,000,000 31 December 2009 est.

53 Venezuela $ 43,410,000,000 31 December 2009 est.

54 Latvia $ 38,010,000,000 31 December 2009 est.

55 Lithuania $ 36,430,000,000 31 December 2009 est.

56 Sudan $ 36,270,000,000 31 December 2009 est.

57 Lebanon $ 34,470,000,000 31 December 2009 est.

58 Kuwait $ 33,490,000,000 31 December 2009 est.

59 Peru $ 30,040,000,000 31 December 2009 est.

60 Egypt $ 28,450,000,000 31 December 2009 est.

61 Serbia $ 26,240,000,000 2007 est.

62 Vietnam $ 26,060,000,000 31 December 2009 est.

63 Bangladesh $ 23,220,000,000 31 December 2009 est.

64 Estonia $ 22,540,000,000 31 December 2009 est.

65 Morocco $ 20,060,000,000 31 December 2009 est.

66 Sri Lanka $ 19,450,000,000 31 December 2009 est.

67 Cuba $ 19,440,000,000 31 December 2009 est.

68 Singapore $ 19,200,000,000 31 December 2009 est.

69 Iran $ 18,730,000,000 31 December 2009 est.

70 Tunisia $ 18,110,000,000 31 December 2009 est.

71 Monaco $ 18,000,000,000 2000 est.

72 Belarus $ 17,080,000,000 31 December 2009 est.

73 Ecuador $ 13,310,000,000 31 December 2009 est.

74 Angola $ 12,830,000,000 31 December 2009 est.

75 Uruguay $ 12,610,000,000 31 December 2009 est.

76 Korea, North $ 12,500,000,000 2001 est.

77 Cote d'Ivoire $ 12,080,000,000 31 December 2009 est.

78 Panama $ 12,040,000,000 31 December 2009 est.

79 Dominican Republic $ 11,850,000,000 31 December 2009 est.

80 Jamaica $ 11,550,000,000 31 December 2009 est.

81 El Salvador $ 11,510,000,000 31 December 2009 est.

82 Bahrain $ 10,870,000,000 31 December 2009 est.

83 Congo, Democratic Republic of the $ 10,000,000,000 2007 est.

84 Nigeria $ 9,689,000,000 31 December 2009 est.

85 Bosnia and Herzegovina $ 8,415,000,000 31 December 2009 est.

86 Costa Rica $ 8,057,000,000 31 December 2009 est.

87 Afghanistan $ 8,000,000,000 2004 est.

88 Kenya $ 7,729,000,000 31 December 2009 est.

89 Georgia $ 7,711,000,000 31 December 2008 est.

90 Syria $ 7,621,000,000 31 December 2009 est.

91 Guatemala $ 7,489,000,000 31 December 2009 est.

92 Oman $ 7,474,000,000 31 December 2009 est.

93 Burma $ 7,373,000,000 31 December 2009 est.

94 Tanzania $ 7,070,000,000 31 December 2009 est.

95 Jordan $ 6,715,000,000 31 December 2009 est.

96 Libya $ 6,491,000,000 31 December 2009 est.

97 Yemen $ 6,245,000,000 31 December 2009 est.

98 Ghana $ 5,840,000,000 31 December 2009 est.

99 Zimbabwe $ 5,821,000,000 31 December 2009 est.

100 Bolivia $ 5,349,000,000 31 December 2009 est.

101 Congo, Republic of the $ 5,000,000,000 2000 est.

102 Nicaragua $ 4,700,000,000 31 December 2009 est.

103 Macedonia $ 4,656,000,000 31 December 2009 est.

104 Mauritius $ 4,567,000,000 31 December 2009 est.

105 Nepal $ 4,500,000,000 2009 est.

106 Armenia $ 4,470,000,000 30 June 2009 est.

107 Ethiopia $ 4,229,000,000 31 December 2009 est.

108 Mozambique $ 4,159,000,000 31 December 2009 est.

109 Cambodia $ 4,157,000,000 31 December 2009 est.

110 Moldova $ 3,970,000,000 31 December 2009 est.

111 Uzbekistan $ 3,630,000,000 31 December 2009 est.

112 Algeria $ 3,389,000,000 31 December 2009 est.

113 Honduras $ 3,315,000,000 31 December 2009 est.

114 Zambia $ 3,313,000,000 31 December 2009 est.

115 Paraguay $ 3,310,000,000 31 December 2009 est.

116 Liberia $ 3,200,000,000 2005 est.

117 Laos $ 3,179,000,000 2006 est.

118 Iceland $ 3,073,000,000 2002 est.

119 Guinea $ 3,072,000,000 31 December 2009 est.

120 Gabon $ 3,065,000,000 31 December 2009 est.

121 Somalia $ 3,000,000,000 2001 est.

122 Cameroon $ 2,929,000,000 31 December 2009 est.

123 Mali $ 2,800,000,000 2002 est.

124 Senegal $ 2,763,000,000 31 December 2009 est.

125 Netherlands Antilles $ 2,680,000,000 2004 est.

126 Azerbaijan $ 2,411,000,000 31 December 2009 est.

127 Papua New Guinea $ 2,320,000,000 31 December 2009 est.

128 Niger $ 2,100,000,000 2003 est.

129 Trinidad and Tobago $ 2,079,000,000 31 December 2009 est.

130 Madagascar $ 2,054,000,000 31 December 2009 est.

131 Uganda $ 2,050,000,000 31 December 2009 est.

132 Burkina Faso $ 1,840,000,000 31 December 2009 est.

133 Tajikistan $ 1,805,000,000 31 December 2009 est.

134 Botswana $ 1,651,000,000 31 December 2009 est.

135 Sierra Leone $ 1,610,000,000 2003 est.

136 Chad $ 1,600,000,000 2005 est.

137 Mongolia $ 1,600,000,000 2008 est.

138 Albania $ 1,550,000,000 2004 est.

139 Turkmenistan $ 1,400,000,000 2009 est.

140 Gaza Strip $ 1,300,000,000 2007 est.

141 West Bank $ 1,300,000,000 2007 est.

142 Seychelles $ 1,250,000,000 31 December 2009 est.

143 Benin $ 1,200,000,000 2007 est.

144 Burundi $ 1,200,000,000 2003 est.

145 Namibia $ 1,184,000,000 31 December 2009 est.

146 Central African Republic $ 1,153,000,000 2007 est.

147 Malawi $ 1,091,000,000 31 December 2009 est.

148 Belize $ 954,100,000 2008 est.

149 Guinea-Bissau $ 941,500,000 2000 est.

150 Bhutan $ 836,000,000 2009 est.

151 Guyana $ 804,300,000 30 September 2008 est.

152 Barbados $ 668,000,000 2003 est.

153 Montenegro $ 650,000,000 2006 est.

154 Gambia, The $ 628,800,000 2003 est.

155 Maldives $ 589,000,000 2009 est.

156 Lesotho $ 581,000,000 31 December 2009 est.

157 Swaziland $ 534,000,000 31 December 2009 est.

158 Suriname $ 504,300,000 2005 est.

159 Aruba $ 478,600,000 2005 est.

160 Djibouti $ 428,000,000 2006 est.

161 Haiti $ 428,000,000 31 December 2009 est.

162 Antigua and Barbuda $ 359,800,000 June 2006 est.

163 Grenada $ 347,000,000 2004 est.

164 Bahamas, The $ 342,600,000 2004 est.

165 Cape Verde $ 325,000,000 2002 est.

166 Sao Tome and Principe $ 318,000,000 2002 est.

167 Saint Kitts and Nevis $ 314,000,000 2004 est.

168 Eritrea $ 311,000,000 2000 est.

169 Saint Lucia $ 257,000,000 2004 est.

170 Comoros $

Ukupan dug svih prelazi 59321 milijardi dolara. Dovoljno da se ozida skoro 600 kilometara zida širokog 1 metar i visokog jedan metar novčanicama od 100 dolara. Ne izgleda strašno. A da sad uključimo štampariju dolara koja štampa 150gramski papir 20,000 na sat. To je tek 3 tone na sat po stroju. Taj stroj trebao bi raditi 24 sata non stop 23 godine.

---------------------

vinku veliko hvala na ovoj informaciji,

borivoj